InHoReCa in your country:
Hrvatska   Srbija   BiH  
Povratak na pocetnu stranu  
  HRVATSKA Srijeda, 03.03.2021 || Novo veliko priznanje novigradskom kampu   |  Prijavite se na online gin radionicu by Murska Dekla!  |   Šesti Vinart Grand Tasting održat će se u novom terminu u ovoj prijelaznoj 2021. godini   |  Valamar osigurao blagdansku potporu za djelatnike, uz podršku lokalnim proizvođačima i OPG-ovima  |   Valamarovi hoteli i ljetovališta i ove godine dobitnici najprestižnijih turističkih nagrada World   |  Valamar se uključio u projekt „Elements of AI“ – najbolju svjetsku edukaciju o umjetnoj inteligencij  |  Valamar nudi uslugu najma smještaja za dulji boravak u svoja dva luksuzna kampa  |  Hvale vrijedna domaća investicija najznačajnije poduzetnice jugoistočne Europe  |  Bijeli grozd 2020.  |  Hrvatska na 4. mjestu neotkrivenih gastronomskih destinacija svijeta  |  Valamar najbolje veliko poduzeće u Hrvatskoj prema Indeksu DOP-a   |  Graševina i traminac iz Iloka, malvazija iz Buja i prošek iz Plastova   |   Valamar Diamant Hotel 4* u Poreču uveo ponudu „Work from Hotel“  |  Imamo prvu Vinsku Damu i Vinskog Gospodina hrvatske vinske scene   |   U Splitu uspješno održano sedmo izdanje Taste the Mediterraneana  |  Dodijeljene nagrade na 9. Zagreb Tourfilm festivalu  |  Ulaganje u kvalitetu, brza prilagodba i destinacijski menadžment imperativ za cjelogodišnji turizam  |  Uspješno održana konferencija Može li hrvatski turizam 365?   |  Aminess hoteli i kampovi proširili poslovanje na otok Krk  |  Valamar Riviera očuvala sva radna mjesta te očekuje ostvariti 30% lanjskog prihoda   |   ||
   

Hrvatska: Okrivamo vam sve, ali baš sve što niste znali o pivu

15.12.2015
'Mudrac je onaj koji je izmislio pivo', rekao je Platon.
 
Od pamtivjeka je bilo sredstvo za osvježenje i uživanje, ali i hrana i lijek. Prinosilo se kao žrtva bogovima, koristilo u religioznim obredima, ali iznad svega bilo piće običnih smrtnika. Danas se konzumira u svim zemljama svijeta, no rijetki znaju kako je nastalo.

Općenito se smatra kako je pivarstvo najprije bilo zastupljeno u starom vijeku – Armeniji, Mezopotamiji i Egiptu, odakle se dalje proširilo na Grčku i Rim.

Jedan izvor navodi kako je pivo ‘otkriveno’ na način da su loše spremljena zrna pšenice povukla vlagu te uz pomoć sveprisutnih divljih kvasaca fermentirala u zanimljivu smjesu. Ljudi su je kušali i otkrili njezin neobičan okus, hranjivost i opojnost.

Za 'otkriće' piva trebaju zahvaliti ženama

Znanstvenici su utvrdili da su ga izmislile žene, a sve se to odvilo jako davno u Mezopotamiji. Točio se "tekući kruh” pa je priča o pivu stara jednako koliko i priča o kruhu. No, na pitanje što je bilo prvo – pivo ili kruh – još uvijek nisu odgovorili ni povjesničari hrane. Neki su i prilično radikalni pa kažu da je čovjek zbog piva počeo uzgajati žitarice.

Većina izvora upućuje na to da su ga prvi proizvodili Sumerani – izumitelje pisma, kotača i niza poljoprivrednih alatki.

U Mezopotamiji su slavili i štovali Ninkasu, staru sumersku božicu piva. U Egiptu je pivo proglašeno božanskim pićem, a vezano je uz božice Hathor i Tenenit. Faraoni su ga nosili na put u zagrobni život, ali su njime i krijepili radnike koji su gradili piramide. Napitak se spominje i u  Epu o Gilgamešu,  a uvršten je i u prvi pisani zakonik na svijetu – Hamurabijev zakonik. Babilonski kralj je o pivu napisao:

Pivo ne smije sadržavati previše vode i ne smije se prodavati po previsokoj cijeni.

U zakoniku još stoji:

"Ako ne naplaćuje gostu žitom, nego traži novac, vara li na težini ili toči loše piće, treba biti pozvana na odgovornost i bačena u vodu. U pivnici žena može biti točiteljica, ali u pivnicu ne smije doći kao gošća. Žena koja ide u gostionicu piti, ima biti spaljena.”

Tračani, koji su naselili dio teritorija današnje Bugarske, smatraju se prvim ”europskim” proizvođačima piva. Prema povjesničaru Helaniku, još u 5. st. p.n.e., Tračani su konzumirali pivo od raži, a tračanski je bog Dioniz štovan kao ”Bog piva”.

Finci vjeruju da su pravo pivo izmislile tri žene: Osmotor, Kapo i Kalevatar. Pripremajući svadbu, dodale su pivu slinu medvjeda i divlji med te je nastao pravi "ale".

Redovnici su bili prvi koji su pivu pridodali hmelj – iz "medicinskih” razloga, a i radi boljeg konzerviranja. Ono je proglašeno kršćanskim ljekovitim napitkom”, što ga je trebalo uključiti u samostansku prehranu, a smjelo se piti i u dane posta.

Najpoznatiji zakon o čistoći piva je Deutsche Reinheitsgebot, iz 1516. godine (prvotno izdan u Bavarskoj, a potom proširen i ostatkom njemačkih zemalja), prema kojemu se pivo smije proizvoditi samo od ječma, hmelja i vode.

Povjesničarka Jane Payton provela je opsežno istraživanje koje je pokazalo da su muškarci pivovarama i pivnicama počeli dominirati tek prije 200-tinjak godina, čime se još jednom potvrdilo da su ga izmislile žene. Međutim, krajem 18. stoljeća, pojavom industrijske revolucije, nov način proizvodnje piva umanjuje ulogu žena, a muškarci preuzimaju primat.

Kada je 1774. James Watt patentirao parni stroj sve su vodeće pivovare u Londonu ubrzo objeručke prihvatile novo mehaničko doba.  Ubrzo su se počele uvoditi i druge znanstvene novotarije (termometri, hidrometri, regulatori temperature, mehaničke miješalice i slično) pa je i industrijska revolucija pivarstvo iz pretežito kućnog obrta pretvarala u veliku industriju. U tom se kontekstu povijest piva dijeli na onu prije i nakon industrijalizacije.

U Hrvatskoj je, točnije u Zagrebu, prva obrtnička pivovara otvorena 1721. godine, no, o našoj ćemo povijesti proizvodnje piva kao i vrstama koje postoje drugom prilikom.

Dotada: Živjeli!

Nazad
 
 
 
 
back to top