InHoReCa in your country:
Hrvatska   Srbija   BiH  
Povratak na pocetnu stranu  
  HRVATSKA Ponedjeljak, 21.05.2018 || Britanci umjesto cappuccina piju 'Megharyycino' za 38 kn   |  Vinarije Štampar, Cmrečnjak i Novak predstavile odabrane etikete vina  |  Momax stiže na hrvatsko tržište  |  NME ponovno uvrstio INmusic među najpopularnije festivale na svijetu  |  Hrvatska turistička ponuda predstavljena na sajmu ITB China u Šangaju  |  Feravinu bronca za ledenu Frankovku 2015. i Graševinu Miraz 2016.  |  Evo zašto Oxford Circus Tube stanica miriši na jagode  |  BAT zapošljava 100 stručnjaka na uvođenju proizvoda nove generacije   |   Oporavak tržišta piva u Srbiji za 5,2%  |  Carine grade hotel u Kumboru  |  Stabilan razvoj METRO AG-a  |  Ante Ančić postao direktorom sportskog razvoja agencije  |  Chefovi s Michelinovom zvjezdicom prvi put u Vukovaru  |  Nestle globalna inicijativa pomaže djeci da žive zdravije  |  Dani hrvatskog turizma ove godine održat će se u Hvaru  |  Venecija želi zabraniti prodaju hrane za ponijeti  |  Dva nova okusa - Jubilarna Intense i Jubilarna Sensual  |  Grupacija Kofola povećala je prihode u prvom tromjesečju  |  Predstavljen projekt Ukusna dijetetika  |  Heineken stekao manjinski udio u BBC-u  |   ||
   

Crafter’s: Novi pogon i novo partnerstvo

14.05.2018

Skorašnje izdanje INmusic festivala bit će i prvo na kojem će posjetitelji ispijati craft-pivo, i to zahvaljujući partnerstvu s malom nezavisnom pivovarom Crafter’s. Tom, za malu pivovaru ugovoru iz snova prethodili su mjeseci pregovora s direktorom festivala Zoranom Marićem te gradnja novog, najmodernijeg pogona pivovare u Dugom Selu.

 
 

Naša je ideja od početka bila ozbiljno izaći na tržište, zbog čega smo se i odlučili za investiciju koja je prilična za hrvatske prilike. Čitav projekt osmišljen je tako da u što kraćem vremenu zauzmemo stabilno mjesto na tržištu, pa nas ni ugovor s INmusicom nije iznenadio, znali smo da smo sposobni odraditi tako veliki dogadaj. Prošle godine imali smo zapažen nastup na zagrebačkom Beerfestu, gdje smo se uspjeli istaknuti iako je tamo bilo i nekoliko velikih pivovara, zatim i na drugim festivalima poput Outlooka i Dimensionsa u Puli ili primoštenskog SuperUha. Dosta smo i privatno vezani uz glazbu tako da nam se činilo logičnim pokušati putem koncertne ponude otvoriti nova vrata za craft-pivovare  ističe direktor Crafter’sa Andrej Andrlić.

Testno razdoblje

Prve dvije godine za malu pivovaru Crafter’s iz Dugog Sela bile su svojevrsno testno razdoblje u kojem su u njoj željeli istražiti kako će tržište reagirati na nove okuse i mirise. Nakon nekoliko nastupa na manjim glazbenim festivalima dobiven je ugovor i za ovogodišnji INmusic u Zagrebu.Prije konačnog dogovora trebalo je riješiti i problem infrastrukture, ponajprije točionika. Njih su unajmili u susjednoj Sloveniji, gdje odnedavno postoji sustav QuickTap, efikasniji i brži od konvencionalnih sustava točenja. To je bio preduvjet za suradnju s INmusicom, da festival ima potrebnu infrastrukturu pošto je pivovara njihova ranga ne može samostalno osigurati za takav događaj.
 
Prve dvije godine za Crafter’s su bile svojevrsno testno razdoblje u kojem su u njoj željeli istražiti kako će tržište reagirati na nove okuse i mirise. Kada su kretali, craft je kod nas još uvijek bio prilična nepoznanicu. Pivo je imalo status ‘šljakerskog’ pića i trebalo je ljudima približiti ideju o pivima kompleksnijih okusa i s većim brojem sastojaka, proizvedenim tradicionalnim metodama.

Inače, craft-pivo je američki ‘izum’ koji se počeo probijati prije dvadesetak godina i koji i dalje bilježi veliki rast rast te kroz približnošest tisuća pivovara zauzima dvadesetak posto tamošnjeg tržišta. Na globalnom tržištu pića primjetna je još jedna zanimljiva pojava – svi proizvodi, od sokova preko vina do žestokih pića, unutar svojih kategorija sadrže čak do 40 posto asortimana premium klase, kvalitetnijih, po višoj cijeni (prirodni voćni sokovi, vrhunska vina, fina žestoka pića, cijeli niz proizvoda iz bio/eko kategorije i slično).

Jedino s pivom to nije slučaj, objašnjava Andrlić, ono je najčešće industrijsko i jeftino, a to uz daljnju edukaciju konzumenata craft-pivovarama nudi nevjerojatne mogućnosti za rast i napredak. Hrvatska craft-scena jedna je od primjećenijih u Europi. Priliku za daljnji rast scene naš sugovornik vidi i u takozvanom njemačkom modelu, prema kojem najmanji pivari ulaze u vlastiti posao s pivnicama ili opskrbljuju njih nekoliko, što na lokalnoj razini može dovesti do dobrih poslovnih rezultata.

Vlastiti laboratorij

Od početka je Crafter’s imao velike ambicije, zbog čega su se u njemu i odlučili za investiciju koja je prilična za hrvatske prilike. U gradnju novog pogona, bez kojeg bi opskrbljivanje nekoliko desetaka tisuća ljudi pivom predstavljalo nemoguću misiju, dosad je uloženo gotovo 20 milijuna kuna. Riječ je o kompletno privatnoj investiciji, s tim da su i aplicirali za EU fondove.

U novom pogonu upotrebljavaju najmoderniju tehnologiju, prva su pivovara svoga ranga s vlastitim laboratorijem za kontrolu kvalitete proizvoda i uzgoj kvasaca. Kapacitet proizvodnje u konačnici će se kretati oko milijun i pol litara piva na godinu, odnosno tri do četiri milijuna boca, što je dio medija potpuno pogrešno predstavio kao nešto impozantno. Riječ je, kako nam je pojasnio Andrlić, o kapacitetima jedne solidne craft-pivovare koja može ozbiljno figurirati na nacionalnom tržištu, ali u odnosu na velike ‘igrače’ to su još uvijek male brojke. Trenutačno ih je u pivovari zaposleno šestero, ali do kraja godine očekuju da će se otvoriti još nekoliko radnih mjesta. Njihov glavni tehnolog ili majstor pivar je Silvije Boroša- Sergio, najnagrađivaniji hrvatski ‘homebrewer’, koji je dio tima od početka i svi recepti za piva isključivo su njegovi.

Povlaštene trošarine

Crafter’s je od prvog dana planirao flaširati svoje proizvode, ali za to je trebalo vremena. Poslije gradnje novog pogona prepreka više nije bilo, zbog čega je nedavno pokrenuo i distribuciju na nacionalnoj razini, prema maloprodaji i kanalu HoReCa. Tako je već uspostavljena suradnja s domaćim distributerima, kako velikim tako i manjim. U Crafter’su su svjesni, međutim, kako im činjenica da su ušli u veliki distribucijski sustav ne jamči i da će se njihovi proizvodi prodavati. Sada im predstoji još mnogo terenskog rada, posebno u podizanju svijesti o prisutnosti na tržištu i ulasku u nove ugostiteljske objekte.

Kako to inače biva u Hrvatskoj, na počecima svog poslovanja susretali su se i s problemima, ponajprije onima administrativne prirode, odnosno čitavim nizom potvrda i uvjerenja na koja se predugo čeka. Upravo to najviše smeta i strance jer su navikli da se stvari poput administracije rješavaju ekspresno. Andrlić nam je to ilustrirao primjerom kolege iz Slovenije, koji je iživciran sporošću sustava vlastite države iskoristio činjenicu da živi u pograničnom mjestu i tvrtku otvorio par kilometara dalje, u Austriji. U cjelini, međutim, Andrejeva iskustva s institucijama, državnim i lokalnim, većinom su pozitivna.

Posebnih zamjerki nemamo, malo pivarstvo država stimulira povlaštenim trošarinama, što je i najveći financijski efekt na naše poslovanje u domeni zakonodavstva odnosno države. Vrlo jasno smo, kao mala nezavisna pivovara, diferencirani od velike industrije, koja namete plaća prema višim stopama nego mi. Unutar pivarske branše malo nezavisno pivarstvo prepoznato je kao drugačije i isplativo. Crafter’s je imao i veliku podršku lokalne zajednice u Dugom Selu, koja je također prepoznala naš projekt, i to od trenutka kupnje zemljišta do završetka pogona govori Andrlić.
 
Najljepšom stranom svoga posla smatra mogućnost kreacije, stvaranja nečeg vlastitog, novog, a na craft-sceni su eksperimentiranje s okusima i inovativnost iznimno cijenjeni. Nedostataka ne vidi mnogo, eventualno tek činjenicu da se u cijelu priču ne može kvalitetno ući bez ozbiljnih investicija.

Fer utakmica

Craft-scena se razvija, a prošlog tjedna niz malih pivovara odlučio je osnovati Grupaciju malih nezavisnih pivovara unutar Udruženja proizvođača piva, slada i hmelja pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Razlog? Žele da se čuje i njihov glas. U Hrvatskoj, naime, postoji već tridesetak malih nezavisnih pivovara i smatraju da im se na taj način, preko institucije kao što je HGK, nudi kanal komunikacije prema zakonodavcu. Primjerice, kada na dnevni red dođe neki zakon o trošarinama ili bilo koja druga tema vezanu uz njihovu industriju, imat će priliku reći što misle o tome, pri čemu će njihov glas imati težinu.

Andrlić se osvrnuo i na medijske napise prema kojima su ‘pobijedili u pivskom ratu’ ili ‘izgurali Zagrebačku pivovaru s INmusica’, nazvavši ih potpuno promašenima:

Nikakvih ‘ratova’ i sukoba tu nema, ljudi danas naprosto vole bombastične naslove. Riječ je bila o fer tržišnoj utakmici u kojoj smo dali konkretnu ponudu i INmusic nas je izabrao. Iskreno se nadam da će naša suradnja s tim festivalom i drugima otvoriti vrata te pokazati da malo domaće pivarstvo može pokrivati i najveće događaje.
 
(Izvor:lider.media)
 
(Fotografija: Crafter’s)

Nazad
 
 
 
 
back to top