InHoReCa in your country:
Hrvatska   Srbija   BiH  
Povratak na pocetnu stranu  
  HRVATSKA Ponedjeljak, 10.12.2018 || Vinarija Tomić ponosni je partner projekta „Sigurnim putem dalje”  |  Advent priprema Dane otvorenih butelja  |   Zavirite u ELFS & bubbles!  |  Predstavljanje vinarije Zorić  |  Fuliranje s prstohvatom blagdanske čarolije na Strossmayerovom trgu  |  Dani jadranskih lignji u sjeverozapadnoj Istri  |  Vinske zvijezde 2018  |  Vina Belje imaju najbolju turističku ponudu u Slavoniji i Podunavlju   |  G.E.T. Awards: Bijeli grozd 2018  |  Adria Hotel Forum 2019 održat će se u Beogradu!  |  Mediteranska lakoća postojanja  |  Mirisi, okusi i boje otoka Hvara u Zagrebu  |  Gin Woodland ove godine osvojio čak 11 prestižnih svjetskih nagrada  |   Rabljani nastavljaju nizati vrijedne turističke nagrade  |  Fuliranje, uskoro otvara svoja vrata na Strossmayerovom trgu  |  Vino i čokolada: boje, okusi i misli Mediterana  |  Dodijeljene Vinart nagrade  |  Dvodnevna stručna edukacija pod vodstvom chefa Davida Skoke   |  Restoran Kalelarga u novom ruhu i s novim vlasnicima  |  12. Kongres hrvatskog kampinga u Termama Tuhelj  |   ||
   

Hrvatska: Jadranski pametni otoci postaju poligon novih rješenja i za kopno

14.05.2018

U listopadu će Grad Krk, koji radi svoju strategiju pametnog grada, ugostiti konferenciju o pametnim otocima.
 

U ožujku 2017. predstavnici niza europskih otoka, od Baltika do Mediterana, u Bruxellesu su potpisali Deklaraciju o pametnim otocima. Među njima je bila i delegacija jadranskih otočana, koji su tako – izvijestile su agencije "izrazili predanost izgradnji energetski učinkovitih, okolišno održivih i digitalno povezanih zajednica”. Deklaraciju o pametnim otocima je do sada potpisalo preko 200 europskih otočnih samoupravnih jedinica, a u Hrvatskoj su to učinili Grad Krk, Općina Baška, Općina Dobrinj, Općina Omišalj, Općina Punat, Općina Vrbnik, Grad Zadar (u ime otoka: Ist, Iž, Molat, Olib, Premuda, Rava i Silba), Općina Lopar, Grad Korčula, Općina Vela Luka, Općina Mljet i Općina Lastovo. Obje relevantne domaće udruge, Pokret otoka i Otočni sabor, potpisale su Deklaraciju.

Bottom-up inicijativa otočana


Inicijativa Pametni otoci inspirirana je inicijativom EK Pametni gradovi i zajednice, no ide i korak dalje, kroz jačanje sinergija između energetike, transporta i IKT-a, uz uključivanje tema vezanih uz vodu i otpad, po principu cirkularne ekonomije. Pod konceptom ‘pametni otoci’ smatraju se mali europski otoci koji se odlikuju održivim lokalnim gospodarskim razvojem i naporima za podizanjem kvalitete života. Potpisnici u Deklaraciji navode kako su Pametni otoci "bottom-up inicijativa otočnih samouprava i zajednica kojom se izražava važnost iskorištavanja značajnog, a još uvijek nedovoljno iskorištenog potencijala otoka kao živog primjera za tehnološke, društvene, ekološke, gospodarske i političke inovacije i ponuditi rješenja u području energije, transporta, uključivog upravljanja, primjenjiva i u ne-otočnim zajednicama”.
 
Većina jadranskih projekata povezanih s konceptom Pametnih otoka je trenutno u idejnoj fazi, izuzev onih na otoku Krku gdje su otočani u posljednjih 10 godina konkretnim primjerima utjecali na održivost otoka. Istina je da su upravo otoci, kao jedne relativno male i zatvorene cjeline, idealan poligon na kojem se mogu testirati razna rješenja i to u raznim segmentima života jedne lokalne zajednice, a koja bi se kasnije mogla primjenjivati i šire. Grad Krk još od 2009. intenzivno radi i usmjerava svoj razvoj po principima održivosti. Izrađeno je nekoliko strategija (PUR, energetika, poljoprivreda, turizam) koje su definirale ciljeve održivog razvoja Grada Krka s naglaskom na proizvodnju hrane, energetiku, turizam, zaštitu okoliša, a nismo zaboravili ni ciljeve vezane na komunalno gospodarstvo, školstvo, socijalu, sport i efikasnost lokalne samouprave.
 
Radilo se na više projekata pri čemu se pokušavalo koristiti najsuvremeniju tehnologiju kako bi se lokalnom stanovništvu osigurao čim kvalitetniji život. Kako bi dodatno precizirali sve već postavljene ciljeve i definirali što bi to trebalo raditi da u skoroj budućnosti i postanemo Pametni grad, od ožujka se radi na izradi Strategije pametnog grada za Grad Krk”, rekao nam je Čedomir Miler, zamjenik gradonačelnika Krka.

U tim nastojanjima gradske vlasti usko surađuju i s otočnom komunalnom tvrtkom Ponikve, koja je po nekim rješenjima i dostignućima jedna od najboljih komunalnih tvrtki u Hrvatskoj a bavi se vodoopskrbom, odvodnjom fekalnih voda, zbrinjavanjem otpada te reciklira više od 50 posto otpada koji se stvara na otoku Krku.

Glavni cilj koji si postavljamo je da svoju zajednicu osposobimo da vlastitim resursima zadovoljavamo vlastite potrebe, a da okolišu ne nanesemo nepopravljivu štetu. U tom smislu ima puno izazova koje će trebati u bližoj ili daljoj budućnosti riješiti, a pokušat ćemo to odraditi koristeći i najnovija IT rješenja. Cilj nam je da do svakog stambenog, poslovnog ili komunalnog objekta postavimo svjetlovodnu mrežu s najmanje dvije niti. Naravno da nam u svim tim našim nastojanjima treba dodatno znanje i iskustvo drugi otočnih zajednica u svijetu. Da bi do takvih iskustava došli, prihvatili smo prijedlog Veleposlanika Kraljevine Danske Cristiana Thorninga da u listopadu ove godine budemo domaćini jedne jednodnevne međunarodne konferencije na temu pametnih otoka, najavio je Miler.

Otoci oduvijek potiču inovativnost

Posljednjih godinu dana inicijative i projektne ideje za otoke dolaze sa svih strana, osobito na područjima društvenog poduzetništva, energetike, razvoja društvenog kapitala i revitalizacije otočne baštine, te razvoja luka, plaža i turističkih kapaciteta i infrastrukture, kaže Maja Jurišić, voditeljica Pokreta otoka.
"Dolazimo do vremena kad nam više nije potrebna samo svijest o izazovima koji nam slijede već konkretne reakcije na njih te je logičan slijed našeg djelovanja bio uključiti se u inicijativu Pametnih otoka. Slažem se da otoci mogu biti idealna područja za razvoj različitih pilot projekata koji se mogu transferirati i replicirati na druga područja na kopnu, osobito ostala ruralna područja koja se susreću sa sličnim izazovima”, kaže naša sugovornica. Napominje kako su otočani oduvijek morali biti inovativni s obzirom na to da su se, zbog udaljenosti od kopna, loše povezanosti i kontinuiranog nedostatka resursa, bili prisiljeni snaći se sami.

Kroz dugogodišnje snalaženje osjetili su se izolirani i ostavljeni, no u današnje vrijeme virtualne tehnologije povezaniji smo nego ikada. Neophodan je kontinuiran rast svijesti i poduzimanje konkretnih akcija kako bi se spriječilo iscrpljivanje resursa i nekontrolirana devastacija okoliša prouzrokovana prekomjernim razvojem turističkog prometa. Pravi je trenutak za okretanje novim modelima ekonomije koji će u obzir osim financijskih i osobnih koristi imati na umu društveni i okolišni učinak, a jedno bez drugoga nije dugoročno održivokaže Maja Jurišić.
 
Njena kolegica iz Pokreta otoka Andreja Baraba, koja je ujedno i članica Radne skupine za izradu Zakona o otocima, napominje kako Deklaracija slijedi odrednice Rezolucije Europskog parlamenta o posebnoj situaciji otoka iz 2015. kojom je istaknuta posebnost otoka i otočnosti.

U nacrt prijedloga novog Zakona o otocima uvršteni su pojmovi kao što je čista energija, održivi razvoj otoka i pametni otok, a kako bi se osigurao njihov razvoj na principima Deklaracije te naravno i potrebna financijska sredstva, kako u državnom proračunu tako i u novoj financijskoj perspektivi EU. Kako bi se uvažile potrebe otočnih zajednica inzistirali smo da se novi zakon temelji na principu odozdo prema gore, što će se osigurati kroz ojačane uloge obalno-otočnih županija u planiranju i provedbi otočnog razvoja, njihovu suradnju s jedinicama lokalne samouprave na otocima ili na kopnu (kojima pripadaju otoci) i dvosmjernu komunikaciju, te su uvedeni otočni koordinatori kao osobe koje bi trebale brinuti o otočnom razvoju na vertikalno-horizontalnom principu.
 
Udruga Otočni sabor, koju vodi Denis Barić, član je ESIN-a (Europske federacije malih otoka). Otočni sabor je sudjelovala u izradi Deklaracije o pametnim otocima.Deklaraciju bi trebale potpisati sve priobalne županije, otočne jedinice lokalne samouprave ali i one kopnene koje u svom sastavu imaju otoke, zato što svojim potpisom daju podršku takvom razvoju svojeg otoka. Europska komisija i parlament je zadnjih godina promijenio politiku prema otocima i ne samo prema otocima nego i prema svim ruralnim područjima EU.

U tijeku je formiranje tajništva za otoke, jedna od stavki navedene Rezolucije o posebnoj situaciji otoka. Tako da ćemo pored Međuskupine zadužene za otoke, koju vodi naš europarlamentarac Tonino Picula, imati i tijelo koje će voditi brigu za europske otoke”, kaže Barić.

Delegacija EU stiže na Kvarner

Za početak rada tajništva za otoke u startu je bilo osigurano dva milijuna eura, a naknadno je EK odobrila dodatni novac tako da će na raspolaganju biti deset milijuna eura. "Ti novci bi trebali pomoći otočnim jedinicama lokalne samouprave oko izrade projekata. Desetak dana nakon formiranja tajništva, prvi put će u radni posjet hrvatskim otocima doći delegacija iz Opće uprave za energetiku Europske komisije. Riječ je o prvom posjetu takve vrste hrvatskim otocima koji zajednički organiziraju Ured Tonina Picule, Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU i Ministarstvo zaštite okoliša i energetike. Oni će u sklopu svog posjeta od 18. do 21. lipnja posjetiti Krk,Lošinj, Unije i Pag. Kako bi se upoznali s energetskim projektima financiranim od strane EU-a, odnosno, s planovima otočana za ostvarivanje energetske samoodrživosti, sastat će se s predstavnicima primorskih županija te otočkih gradova i općina, kao i predstavnicima poslovnog i civilnog sektora”, najavljuje Barić, te dodaje kako je ”pored Deklaracije, drugi važan dokument o pametnim otocima Rezolucija Europskog parlamenta o posebnoj situaciji otoka. Oba navedena dokumenta su obuhvaćena u izradu Novog Zakona o otocima. Nadamo se da će novi Zakon o otocima uzeti u obzir sve bitne stavke ovih dokumenata EU”.
 
(Izvor: poslovni.hr)

Nazad
 
 
 
 
back to top