InHoReCa in your country:
Hrvatska   Srbija   BiH  
Povratak na pocetnu stranu  
  HRVATSKA Subota, 22.09.2018 || Može li hrvatski turizam 365? – 2. korak  |  70 vrsta burgera na Zagreb Burger Festivalu 2018.!  |  50 A Burgers & Champagne bar u suradnji sa Acrobatom dovodi u Zagreb Chanel Adams  |  Hrvatska bilježi 6 posto više dolazaka i noćenja  |  Iz Villányja zlato za najnoviji pjenušac Feravina  |   'Doživjela sam stotu jer sam svaki dan pila Stellu'  |  Sir, maslac i jogurt postat će pravi luksuz  |  Tršćanski Illy na meti najvećih kompanija na tržištu kave - cijena 1,6 milijardi dolara  |   Startup za e-cigarete, vrijedan 15 milijardi dolara, širi se iz SAD-u u Europu  |  Visit Macedonia - nova aplikacija za turiste  |  Tikveš vino Kratošija među top 100 na britanskom tržištu  |  Najveći CROburger u Hrvatskoj za gledanje velikog finala na Foodballerki  |  Ministarstvo turizma dodijelilo 24 milijuna kuna za razvoj poduzetništva u turizmu   |  Zadar dobio prvi pop-up sushi restoran   |  Veljko Ostojić izabran za direktora Hrvatske udruge turizma  |  PZ Putniković u Zagrebu predstavio najbolja ljetna vina  |  HTZ u Slavoniju dovodi deset svjetski poznatih blogera i influencera   |  95% Hrvata koristi kartice, 15% svaki dan plaća beskontaktno, a 62% želi plaćati mobitelom   |  Proslavljen Svjetski dan krastavaca i predstavljen 4 br. magazina miss7  |  Svi su dobrodošli na 33. Dane rudarske greblice  |   ||
   

Regija: BiH u 2017. izvezla 12 posto više mlijeka

14.03.2018

Izvoz mlijeka i mliječnih prerađevina iz BiH u 2017. iznosio je 76 milijuna KM i veći je za 12 posto u odnosu na prethodnu godinu, ističe direktor Sektora privrede pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH Ognjenka Lalović.

Istovremeno, uvoz je iznosio 142 milijuna KM i manji je za oko 13,5 posto u odnosu na 2016. godinu, napominje Lalović u intervjuu Srni. 

Za mlijeko i mliječne prerađevine karakterističan je blagi povratak na tržište EU, prvenstveno u Hrvatsku, što je dovelo do blagog povećanja pokrivenosti uvoza izvozom u ovom sektoru. Tijekom 2016. godine on je iznosio 61 posto, a u 2015. 48 posto, napominje Lalović i navodi da su zemlje Cefte prošle godine bile vodeće izvozno tržište za ovaj sektor.

Izvoz mlijeka i mliječnih prerađevina iz BiH u EU prošle godine bio je veći za 24 posto u odnosu na 2015. godinu, ali još uvijek deset posto ispod razine izvoza zabilježenog u 2012., kada je Hrvatska bila glavno izvozno tržište (prije ulaska u EU). 

Kada je riječ o strukturi izvoza, Lalović navodi da je ona i dalje prilično negativna, jer se više od tri četvrtine izvoza u 2017. godini odnosi na proizvode s niskom dodanom vrijednošću (mlijeko i vrhnje). 

Fermentirani mliječni proizvodi, uključujući jogurt, mlaćenicu i sirutku, čine 11 posto ukupnog izvoza, zatim sir devet posto, te maslac dva posto, precizira Lalović. 

Promatrajući pojedinačne zemlje partnere, prema njezinim riječima, Crna Gora i dalje drži prvo mjesto kao izvozno tržište - 32 posto ili 24 milijuna KM od ukupnog izvoza mlijeka i mliječnih prerađevina u prošloj godini. 

Istaknula je da je Hrvatska, zbog značajnog rasta u 2017. godini, sada drugo najvažnije tržište, s izvozom od 16 milijuna KM ili 21 posto od ukupnog izvoza, što je oko dva puta više više nego u 2016., te dodala da slijede Makedonija, Kosovo, pa Srbija. 

Kada je riječ o strukturi uvoza, dominira sir sa 52 posto, potom mlijeko i vrhnje 20 posto, jogurt i kefir 18 posto, a maslac i namazi deset posto. 

Lalović navodi da, za razliku od izvoza koji se najviše ostvaruje sa zemljama Cefte, tržišta sa kojih BiH najviše uvozi proizvode mliječne industrije su Njemačka, Hrvatska, Slovenija, pa Srbija. 

Analiza strukture mliječnih proizvoda koji su izvezeni 2017. godine pokazuje da je oko 90 posto izvoza bazirano na tekućim mliječnim proizvodima koji imaju ograničenu mogućnost izvoza, zbog roka trajanja i cijene transporta. 

Pravci mljekarske industrije BiH, uz neophodnu pomoć nadležnih institucija, u budućnosti bi trebali ići u smjeru proširivanja palete proizvoda, nalaženja novih izvoznih tržišta, jačanje brandiranja, te bolje promocije proizvoda kako na domaćem tako i inozemnom tržištu, kaže Lalović za Srnu.

Izvor: Srna 


Nazad
 
 
 
 
back to top