InHoReCa in your country:
Hrvatska   Srbija   BiH  
Povratak na pocetnu stranu  
  HRVATSKA Subota, 22.02.2020 || Vinski razgovori uz vina i likere Fiolić i najavu Zadar Wine Festivala   |  Aminess jedina turistička kompanija nagrađena certifikatom Poslodavac Partner  |  Najbolji hostel na svijetu dolazi na prvu hrvatsku konferenciju o hostelima   |  Osnovana Zajednica poslovnog turizma HGK  |   Vanja Halilović imenovana na poziciju direktorice marketinga tvrtke Kutjevo d.d.  |  Vinart Grand Tasting - nezaobilazno mjesto za sve koji se žele ozbiljno baviti vinom  |  Vodeći hotelijeri i investitori okupljaju se idući tjedan u Zagrebu  |  Kvaliteta najvažnija, ali uz realne cijene  |  Peta godina rekordnih razina turističkih noćenja  |  Vinari trebaju snažniju potporu države  |  McDonald's nagrađen jer zaposlenicima omogućava da ostvare svoj potencijal   |  EN PRIMEUR 2020.:nikad veći broj istarskih vinara i mladih Malvazija  |  Hrvatski vinari u Parizu  |  U Malom Lošinju otvoren prvi HoReCa centar na cresko-lošinjskom otočju  |  Bogati program 6. Whisky Faira Zagreb  |  Vinski razgovori uz noviju istarsku vinariju Valenta   |  San Mauro Muškat momjanski – priča o skladu prirode i ljudske ruke  |  Vino uz slasticu u Procaffeu  |  En Premieur 2020: Istarski vinari na jedan dan sele u Zagreb  |  FOODIN – osobni prehrambeni asistent  |   ||
   

Regija: BiH u 2017. izvezla 12 posto više mlijeka

14.03.2018

Izvoz mlijeka i mliječnih prerađevina iz BiH u 2017. iznosio je 76 milijuna KM i veći je za 12 posto u odnosu na prethodnu godinu, ističe direktor Sektora privrede pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH Ognjenka Lalović.

Istovremeno, uvoz je iznosio 142 milijuna KM i manji je za oko 13,5 posto u odnosu na 2016. godinu, napominje Lalović u intervjuu Srni. 

Za mlijeko i mliječne prerađevine karakterističan je blagi povratak na tržište EU, prvenstveno u Hrvatsku, što je dovelo do blagog povećanja pokrivenosti uvoza izvozom u ovom sektoru. Tijekom 2016. godine on je iznosio 61 posto, a u 2015. 48 posto, napominje Lalović i navodi da su zemlje Cefte prošle godine bile vodeće izvozno tržište za ovaj sektor.

Izvoz mlijeka i mliječnih prerađevina iz BiH u EU prošle godine bio je veći za 24 posto u odnosu na 2015. godinu, ali još uvijek deset posto ispod razine izvoza zabilježenog u 2012., kada je Hrvatska bila glavno izvozno tržište (prije ulaska u EU). 

Kada je riječ o strukturi izvoza, Lalović navodi da je ona i dalje prilično negativna, jer se više od tri četvrtine izvoza u 2017. godini odnosi na proizvode s niskom dodanom vrijednošću (mlijeko i vrhnje). 

Fermentirani mliječni proizvodi, uključujući jogurt, mlaćenicu i sirutku, čine 11 posto ukupnog izvoza, zatim sir devet posto, te maslac dva posto, precizira Lalović. 

Promatrajući pojedinačne zemlje partnere, prema njezinim riječima, Crna Gora i dalje drži prvo mjesto kao izvozno tržište - 32 posto ili 24 milijuna KM od ukupnog izvoza mlijeka i mliječnih prerađevina u prošloj godini. 

Istaknula je da je Hrvatska, zbog značajnog rasta u 2017. godini, sada drugo najvažnije tržište, s izvozom od 16 milijuna KM ili 21 posto od ukupnog izvoza, što je oko dva puta više više nego u 2016., te dodala da slijede Makedonija, Kosovo, pa Srbija. 

Kada je riječ o strukturi uvoza, dominira sir sa 52 posto, potom mlijeko i vrhnje 20 posto, jogurt i kefir 18 posto, a maslac i namazi deset posto. 

Lalović navodi da, za razliku od izvoza koji se najviše ostvaruje sa zemljama Cefte, tržišta sa kojih BiH najviše uvozi proizvode mliječne industrije su Njemačka, Hrvatska, Slovenija, pa Srbija. 

Analiza strukture mliječnih proizvoda koji su izvezeni 2017. godine pokazuje da je oko 90 posto izvoza bazirano na tekućim mliječnim proizvodima koji imaju ograničenu mogućnost izvoza, zbog roka trajanja i cijene transporta. 

Pravci mljekarske industrije BiH, uz neophodnu pomoć nadležnih institucija, u budućnosti bi trebali ići u smjeru proširivanja palete proizvoda, nalaženja novih izvoznih tržišta, jačanje brandiranja, te bolje promocije proizvoda kako na domaćem tako i inozemnom tržištu, kaže Lalović za Srnu.

Izvor: Srna 


Nazad
 
 
 
 
back to top